Sud Bosne i Hercegovine je imao čast da ove godine bude domaćin centralne manifestacije obilježavanja Evropskog dana pravde u Bosni i Hercegovini. Evropski dan pravde ustanovili su Vijeće Evrope i Evropska komisija 2003. godine, a države članice Vijeća Evrope tradicionalno ga obilježavaju 25. oktobra. Svrha obilježavanja ovoga dana jeste približavanje pravosuđa građanima, jačanju povjerenja u pravosudni sistem, te promicanju tema važnih za širu društvenu zajednicu.
Sud Bosne i Hercegovine, povodom Evropskog dana pravde u saradnji s Visokim sudskim i tužilačkim vijećem BiH i Evropskom komisijom za efikasnost pravosuđa u BiH (CEPEJ) je organizirao nekoliko događaja 23. i 24.10.2025. Naime, Sud je 23.10. organizirao Dan otvorenih vrata za dva odjeljenja četvrtog razreda Treće gimnazije Sarajevo, a 24.10. konferenciju za medije i centralnu manifestaciju – panel diskusiju.
Na konferenciji za medije, a potom i gostima iz pravosudne i međunarodne zajednice su se obratili vršiteljica dužnosti predsjednika Suda BiH – sutkinja Minka Kreho, članica CEPEJ-a u BiH sutkinja Vrhovnog suda FBiH Svjetlana Milišić Veličkovski, ministar pravde u BiH Davor Bunoza, predsjednik VSTV-a BiH Sanin Bogunić i glavni tužilac Tužilaštva BiH Milanko Kajganić.
Organizacioni odbor Suda Bosne i Hercegovine, prepoznao je rastući značaj alata umjetne inteligencije i njihovu sve širu primjenu u savremenom društvu. Imajući u vidu ove trendove, pravosuđe je pozvano da aktivno prati tehnološki razvoj i da svoje procese, standarde i etičke principe prilagođava novim okolnostima i izazovima koje donosi digitalna era. Upravo zbog toga centralni događaj Evropskog dana pravde je bila panel diskusija na temu Umjetna inteligencija i pravosuđe – primjena, budućnost i izazovi,
Panelisti na centralnoj manifestaciji su bili ministar pravde Bosne i Hercegovine Davor Bunoza, predsjednik Apelacionog odjeljenja Suda BiH sudija Hilmo Vučinić, sudija Suda BiH Dragan Vukajlović, tužilac Tužilaštva BiH Nedim Ćosić i bivši registrar Ustavnog suda BiH Sevima Sali-Terzić.
Učesnici panel diskusije su kroz međusobnu razmjenu mišljenja zaključili da se radi o vrlo aktuelnoj i značajnoj temi za dalji rad pravosuđa u Bosni i Hercegovini, kojoj je potrebno posvetiti više pažnje u budućnosti, a sve u cilju olakšavanja rada sudova i tužilaštava korištenjem umjetne inteligencije. Također, zaključak panelista je da korištenje umjetne inteligencije načelno nije zabranjeno ali zahtijeva dodatni oprez. Konkretno, korištenje alata umjetne inteligencije u pravosuđu nije izričito zabranjeno u Bosni i Hercegovini, niti postoji propis koji to trenutno uređuje. Međutim, način i svrha korištenja su ključni. Alat se može koristiti pomoćno, ali ne u procesima odlučivanja ili bilo čemu što bi moglo uticati na prava stranaka u postupku.